Sunce i mi

Svi znamo da je sunce izvor svekolikog života na Zemlji. Ono nam daje toplinu, hranu i zrak koji udišemo. Veza i međudjelovanje Sunca i Zemlje ogleda se kroz godišnja doba, oceanske struje, klimatske uvjete…

Razvoj biljnih vrsta direktno je uvjetovan sunčevom svjetlošću. Organski spojevi nastali procesom fotosinteze pohranjuju energiju unutar biljke (najčešće u listove) te postaju izvor hrane za životinje i ljude. Tijekom procesa fotosinteze oslobađa se kisik koji omogućuje život na Zemlji kakav poznajemo.

Mnogi su povijesni narodi štovali sunce kao vrhovno božanstvo.

Egipćanima je to bio Ra, drevnom narodu Inka bog Inti, stari Grci obožavali su Helija, dok su se Rimljani klanjali Apolonu bogu sunca, medicine, proroštva, glazbe i poezije. Apolon znači “onaj koji tjera” – tjerao je zlo, bolesti i nesklad. Štitio ljude, liječio ih, brinuo se za njih, nagrađivao dobro i kažnjavao zlo.

Tajnovit i dalek narod Inka vjerovao je da su njihovi vladari personifikacija božanstva – sinovi sunca, stoga je božanstvo sunca Inti imalo središnji položaj u službenoj religiji carstva. Njemu je bila posvećena svetkovina intiraymi. Svetkovina se odvijala u lipnju, što na južnoj hemisferi odgovara zimskom solsticiju. Car i cijeli narod čekali su izlazak novog Sunca, a onda bi sam Inka ili villac huma, veliki svećenik, u hramu, pomoću udubljenog zrcala, sunčevim zrakama upalio novu vatru. Coricancha, Zlatna kuća, je hram Sunca u Cuscu, sagrađen je na mjestu gdje je prema legendi u zemlju potonuo zlatni štap Manca Capaca.

Desecima tisuća godina ljudi se klanjaju suncu očito svjesni njegove snage i važnosti za opstanak našeg predivnog zeleno-plavog planeta. Međutim, vrijeme u kojem mi živimo sve više promiče stav i uvjerenje da je sunce opasno, bolesno, neprijateljsko i da se od njega treba sklanjati i štiti. Uvjerenja smo da je ovakav stav neispravan i loš jer je sunce više od same svjetlosti i topline, ono utječe na nas mnogostruko; utječe na naše raspoloženje, na hormone, bubrege, kožu, kosti, emocije, podiže imunološki sustav tijela, jača nas…. Isto tako smo sigurni da ni jedno pretjerivanje, pa ni pretjerano sunčanje, pogotovu u periodu od 12-17h, nije dobro za čovjeka jer je sunce tada naprosto presnažno. Stoga sunce da, pretjerivanje ne!

Zašto nam je sunce potrebno?

Toplina, svjetlo, opuštenost i dobro raspoloženje sve su to prve asocijacije kada pomislimo na ljeto. Nije slučajno da ljeto smatramo najbezbrižnijim godišnjim dobom.

Neupitno je da sunce povoljno utječe na stanje našeg duha, no brojna znanstvena istraživanja potvrđuju blagodatni utjecaj sunca na mnoge vitalne funkcije našeg organizma.

Nažalost, danas ljudi većinu vremena provode u zatvorenim prostorima, zbog posla i brojnih obaveza koje proizlaze iz suvremenog načina života. Dodajmo tome i činjenicu da vlada sveopća “hajka” na sunce, stoga je kvalitetno izlaganje čovjeka suncu svedeno na minimum.

Unatoč potenciranju opasnosti sunca, značajan broj liječnika zagovara umjereno i razumno sunčanje upravo zbog brojnih zdravstvenih blagodati koje donosi.

Vitamin D

Jedna od najvažnijih funkcija sunca je njegova sposobnost poticanja stvaranja vitamina D u organizmu. Naša tijela sama proizvode vitamin D ukoliko ga redovito izlažemo sunčevim zrakama.

Nije li priroda fascinantna? Sve što trebamo dobivamo iz prirode!

Naši su preci većinu vremena provodili na otvorenom, te je njihovo tijelo sadržavalo veći udio vitamina D. Smatra se da su imali gotovo pet puta više zaliha vitamina D od nas.

Vitamin D je iznimno važan za zdravstveno stanje našeg organizma i zapravo nije pravi vitamin već oblik steroidnog hormona.

U koži, pod utjecajem sunca, od kolesterola nastaje vitamin D (kolekalciferol), a kasnije u jetri i bubrezima nastaje aktivni vitamin D (kalcitriol). Taj hormon ima važne funkcije i kontrolira skoro 10% svih ljudskih gena. Nažalost, gotovo polovica svjetskog stanovništva ima nedostatak vitamina D, te je to postalo veliki javnozdravsveni problem

Posljedice manjka Vitamina D

Manjak vitamina D povezan je s rakom, povišenim arterijskom tlakom, srčanim bolestima, autoimunim bolestima, šećernom bolešću, osteoporozom, Parkinsonovom bolešću i drugim.Vitamin D jača imunološki sustav i važan je čimbenik u borbi protiv infekcija. Nedostatak vitamina D tijekom zimskih mjeseci, kada je manje sunca, povezan je sa većom pojavnosti bolesti koje su tipične za zimu, poput prehlade.

Znanstvenici su dokazali kako vitamin D može uništiti stanice raka (što može imati važnost u prevenciji raka, osobito raka dojke, prostate, pluća, crijeva), dokazano sprječava osteoporozu, depresiju, dijabetes i debljinu. Čak i bolesnici koji imaju melanom imaju bolji ishod ako imaju veće koncentracije vitamina D u krvi.

Geografska područja svijeta s manje sunčanih sati u godini, imaju veću učestalost tuberkuloze, multiple skleroze, arterijske hipertenzije, osteoporoze, te raka dojke, jajnika, debelog crijeva i prostate. Ljudi se nedostatkom vitamina D često se tuže na opću slabost i bolove u mišićima.

Prije otkrića vitamina D mnoga djeca su bolovala od rahitisa, nekad česte bolesti kostiju, uzrokovane manjkom vitamina D, osobito u sjevernim krajevima bez sunca. Vitamin D se rutinski prepisuje djeci u obliku vitaminskog preparata. No, vitamina D ne samo da čuva od nastanka rahitisa, već se pokazalo kako djeca koja uzimaju dovoljne količine vitamina D u djetinjstvu, kasnije u životu imaju manji rizik za razvoj šećerne bolesti.

Dobro je poznato kako izlaganje suncu povoljno djeluje na neke psihijatrijske i kožne bolesti, što se danas objašnjava većom koncentracijom vitamina D u krvi.

Nadalje, istraživanja dokazuju kako je, za većinu ljudi, dovoljno samo desetak minuta svakodnevnog boravka na suncu da tijelo stvori dovoljnu količinu vitamina D.

Pri takvom kratkotrajnom izlaganju suncu primjena zaštitne kreme nije potrebna, a osim toga, zaštita može umanjiti stvaranje vitamina D. Naime, gotovo sve kreme za sunčanje blokiraju samo UVB zračenje. Kao takve, one također blokiraju proizvodnju vitamina D.

Srećom, naše tijelo je inteligentno – ono stvara zalihe vitamina D i koristi ih u zimskim mjesecima. Da zaključimo u sunčanim periodima godine poželjno je i zdravo boraviti u prirodi te tako akumulirati dragocjene vitamine koje tijelo, posljedično, samo stvara.

Sunce i bioritam

Sunce ima važan utjecaj na bioritam i raspoloženje.

Pinealna žlijezda, ili epifiza, u našem tijelu naizmjenično luči hormone serotonin (jedan od tzv. hormona sreće) i melatonin (hormon spavanja). Noću, odnosno pri smanjenoj količini svjetlosti, pinealna žlijezda počinje lučiti melatonin, dok se ujutro, proizvodnja ovog hormona smanjuje te se počinje lučiti serotonin.

Više razine serotonina, koje se proizvode pri dostatnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti, povezane su s pozitivnim raspoloženjem, unutarnjim mirom te povećanom koncentracijom.

Ljudi s nedostatnom proizvodnjom melatonina u tijelu pate od nesanice ili smanjene sposobnosti postizanja dubokog sna, što je čest slučaj kod starijih osoba što pokazuje koliko nam je potrebno sunce.

Razlog zbog kojeg toliko žudimo za suncem, kada ga ne vidimo, je instinkt našeg tijela koje se želi izložiti njegovim ozdravljujućim i pročišćujućim zrakama.

SPF i zaštita od sunca

Živimo u svijetu u kojem smo “bombardirani” porukama o štetnosti sunca.

Iako nerazumno i pretjerano izlaganje suncu svakako sa sobom nosi određene zdravstvene rizike, ne smijemo zaboraviti činjenicu da je to isto sunce omogućilo razvoj života na Zemlji kakvog danas poznajemo.

Usprkos sveprisutnom mišljenju da izlaganje suncu može uzrokovati rak, ljudi koji rade u uredima češće obolijevanju od raka kože od onih koji rade na otvorenom. Britanski medicinski časopis Lancet, 1982.g., objavio je studiju protiv općeprihvaćene teze o vezi raka kože i UV-zračenja. Istraživanje je provedeno na londonskoj Školi higijene i tropske medicine te na sidneyskom Sveučilištu klinike za melanome u Australiji. Istraživači su ustanovili da je mogućnost pojave malignih melanoma značajno viša kod onih koji rade u uredima nego kod onih koji se redovito izlažu suncu zbog stila života ili posla. Dr. Helen Shaw, jedan od glavnih istraživača, otkrila je kako su u Velikoj Britaniji i u Australiji stope melanoma skoro duplo veće kod ljudi koji rade u uredima, a manje kod ljudi koji rade na otvorenom.

Što je SPF?

SPF (Sun protection factor) faktor zaštite od sunca je mjera koja označava koliko dugo osoba može ostati na suncu bez opasnosti od opeklina u odnosu na okolnosti bez zaštite.

Reklamiranje sigurnog boravka na suncu i visokog SPF-a potrošače dovodi u zabludu. Naime, oznake SPF najčešće nam govore samo o filtriranju UVB zraka, koje uzrokuju opekline, a ne blokiraju ultraljubičaste A (UVA) zrake koje prodiru dublje, u niže slojeve kože i izazivaju kancerozne promjene i foto-starenje kože. Potonje bi moglo biti objašnjenje zašto se učestalost raka kože povećavala s porastom potrošnje sredstava za sunčanje, jer zapravo tijelo nikada nije dobilo punu zaštitu, premda su korisnici tih sredstava vjerovali da je dobivaju.

Kreme za sunčanje – zaštita ili šteta?

Umjerenost je ključ kada govorimo o izlaganju suncu. UV zračenje koje dobivamo iz sunca štetno je samo ako se pretjeruje.

Nažalost, strah od boravka na suncu je postala paranojom. Iz tog razloga danas skoro svi koriste kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom, uvjereni da su snažno zaštićeni, ostaju na plaži i “prže” se u periodima kada je sunce najjače.

Dugo se nagađalo, no danas postoje znanstveni dokazi, da industrijske kreme za sunčanje sadrže veliku koncentraciju štetnih tvari teimaju razne negativne implikacije na naše zdravlje. Sadrže kancerogene elemente koji se kroz kožu prodiru u krvotok. Osim toga sprečavaju znojenje što je prirodan obrambeni mehanizam čovjeka.

 

Dr. Jakob Lieberman u svojoj knjizi “Svjetlost – lijek budućnosti” tvrdi da, prema Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), čak 14 od 17 sredstava za sunčanje sadrži PABA (sastojak koji blokira UV zračenje), a koji, izložen sunčevoj svjetlosti, postaje kancerogen. Dodatna istraživanja su pokazala da PABA može uzrokovati i genetska oštećenja DNA u koži.

Aktivni sastojci u kremama za sunčanje dolaze u dva oblika, kao mineralni ili sintetski- kemijski zaštitni filteri. Industrijske kreme sadrže kemijske filtere i to obično uključuju kombinacije od dva do šest aktivnih sastojaka upitne sigurnosti za ljudsko zdravlje.

Oksibenzon je najriskantnija kemikalija, visokotoksična i pronađena je u gotovo svakoj kremi za sunčanje. Djeluje poput estrogena na tijelo, može poremetiti hormonalni sustav (Calafat 2008, Rodriguez 2006, Krause 2012), utječe na proizvodnju sperme u istraživanjima provedenim na životinjama, može izazvati alergijske reakcije na koži, te se povezuje s endometriozom u žena i nižom porođajnom težinom u novorođenčadi (Kunisue 2012, Wolff 2008).

Nadalje, dvije europske studije otkrile su kemikalije iz krema za zaštitu od sunca u majčinom mlijeku, što ukazuje da su novorođenčad i fetusi u razvoju izloženi tim tvarima (Schlumpf 2008, Schlumpf 2010). U 2010. godini u studiji Margaret Schlumpf Sveučilišta u Zürichu otkrili su da se u 85 posto uzoraka majčina mlijeka nalazi barem jedna od kemikalija iz krema za sunčanje.

Je li nježni organizmi u razvoju zaslužuju tako ranu izloženost opasnim kemikalijama?

Environmental Working Group koja se bavi istraživanjima i objavama vezanim za toksičnosti proizvoda široke potrošnje je objavila rezultate istraživanja u kojima je otkriveno da 75 posto od 2000 ispitanih krema i losiona za sunčanje sadrži štetne kemikalije, koje povećavaju rizik od raka i drugih bolesti. Nadalje, tu su štetne nano čestice kojih ima u preko 30% losiona, te razne druge kemikalije čiji utjecaj na zdravlje tek treba istražiti.

Istraživači u članku iz 2008. objavljenom u časopisu Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology, su ustvrdili: „…s priličnom sigurnošću možemo reći da sredstva za sunčanje koja uglavnom apsorbiraju UVB zrake ne sprječavaju nastanak melanoma kod ljudi.“

Ovo istraživanje moglo bi pojasniti činjenicu da je broj oboljelih od melanoma sa 11 oboljelih na 100 000 ljudi u 1982. porastao na 23 oboljela na 100 000 ljudi u 2011. I u Hrvatskoj, gdje više od 70% posto stanovništva tvrdi da koristi sredstva za sunčanje, godišnja učestalost melanoma porasla je za 300% u posljednjih 40 godina.

Postavlja se pitanje zašto, ako su proizvodi za sunčanje jedini ispravan način zaštite od štetnih zračenja, broj oboljelih od melanoma rapidno raste?

Sigurno uživanje na suncu

Prehrana bogata antioksidansima je ključna za zaštitu kože od sunca

Nikako našem tijelu ne bismo smjeli uskratiti boravak na suncu i u prirodi. Prateći opće smjernice izlaganja suncu, možemo bezbrižno uživati u svim blagodatima koje nam ono pruža.

Za prirodno stvaranje dovoljnih količina vitamina D važno je razumno uživati u suncu. Preporuka: svaki dan barem 15-20 min (bez sredstava sa zaštitnim faktorima).

Zdravo sunčanje uključuje prehranu bogatu antioksidansima, koji s jedne strane djeluju kao prirodni zaštitni filter, a s druge kao istrebljivači slobodnih radikala.

I drugi aktivni principi mogu povećati obrambene sposobnosti kože: primjerice, laktobacili, biljna ulja bogata linoleičnom kiselinom (maslinovo, ulje boražine, enotere, suncokreta i grožđa), protuupalne tvari poput glicirizinske kiseline dobivene iz slatkog korijena, te nezaobilazni tandem selen i vitamin E u ulju brazilskog oraščića.

Namirnice koje štite kožu iznutra: su kakao, crni i zeleni čaj, mikro alge (chlorella i spirulina), povrće i voće koje sadrže karotenoide (mrkva,breskva, mango, marelica, papaja, batat, repa…), hranjiva s likopenom (lubenica, rajčica, crvena paprika, crveni grejp), nar, brokula, zeleno lisnato povrće, s tokotrienolom (ječam, raž, zob, palmino ulje…), s vitaminom C (acerola, šipak, bobičasto voće, citrusi…), namirnice koje sadrže omegu 3 (sjemenke ili ulje konoplje, ulja chia sjemenki i drugi), te namirnice s histidinom (riža, pšenica, raž, mliječni proizvodi) i voda.

Prirodni zaštitni filteri

Tisućama godina prije krema za sunčanje i istraživanjima o UVA i UVB zračenjima ljudi su se učinkovito štitili od sunca. Naravno znali su pametno birati zaštitnu odjeću, ne izlagati se suncu u neprikladno vrijeme dana, a samu zaštitu kože povjeravali su prirodi.

Među prirodne zaštitne filtere ubrajamo mineralne pigmente koji u proizvodima za sunčanje neposredno nakon nanošenja stvaraju zaštitni sloj za odbijanje štetnih zračenja. Za razliku od sintetskih UV filtera koji se moraju upiti u kožu i koji na sebe vežu UV zračenje, prirodni, mineralni UV flteri se ne upijaju u kožu.

Nekolicina biljnih ulja također imaju sposobnost blokiranja UVA i UVB zraka, bogata su antioksidansima, hidratiziraju kožu i na taj način pružaju učinkovitu zaštitu od sunca.

Ulje čileanske maline

Ulje čileanske maline sadrži visoku koncentraciju omega 3 i omega 6 esencijalnih masnih kiselina te antioksidanse i prirodni vitamin E. In vitro istraživanja su potvrdila prirodni SPF ovog ulja između 28-40 (Oomah, et al 2000.). Ovo ulje također ima značajna protuuapalna svojstva pa je primjenjivo za sve tipove kože.

Mrkvino ulje

Macerat mrkve je iznimno bogat beta karotenom. Najbolje pogoduje suhoj, dehidriranoj i ostarjeloj koži, a učinkovito je sredstvo za tretiranje ožiljaka i tamnih mrlja. Potiče sintezu melanina pa pogoduje prirodnom i ujednačenom tamnjenju kože.

Ulje Kokosa

Hladno prešano, extra djevičansko ulje kokosa osim što izvrsno njeguje i hidratizira kožu ima zaštitni faktor 8-10 (P.T.Mpiana, 2015.). Štiti kožu i potkožno tkivo od oštećenja koja može uzrokovati pretjerano izlaganje suncu.

Buriti

Buriti nazivaju još u čudesnim uljem Amazone. Ulje buritija ima značajan udio karotenoida ( primjer: beta-karotena sadrži 5 puta više od mrkve), koji djeluju kao antioksidansi, te štite od utjecaja UV zraka. Također, ulje buritija apsorbira dobar dio UV spektra, te eliminira utjecaj slobodnih radikala koji uzrokuju oštećenja i starenje kože.

Ulje pulpe pasjeg trna

Ulje pulpe pasjeg trna sadrži uvjerljivo najveću količinu karotenoida, tokoferola, fitosterola i palmitoleinske kiseline u usporedbi s drugim biljnim uljima. Štiti kožu od štetnih vanjskih utjecaja te preuranjenog starenja.

Prirodne kreme za sunčanje

Potrošači postaju sve svjesniji kada je u pitanju kozmetika koju stavljaju na kožu. Ne žele svoj organizam izlagati štetnim kemikalijama koje mogu imati značajne posljedice po zdravlje.

Prirodne kreme jamče striktne standarde u pogledu porijekla sirovina, kemijskih spojeva i postupka proizvodnje. Vodeći standardi prirodne i organske kozmetike uvjetuje striktnu listu dozvoljenih supstanci u kojima nećete pronaći sumnjive kancerogene spojeve konvencionalnih krema za sunčanje. Također, u certificiranoj prirodnoj i organskoj kozmetici nema mjesta parabenima, ftalatima, sintetičkim mirisima i alkoholima, GMO te brojnim drugim štetnim kemikalijama koje klasična kozmetika dozvoljava.

Imajući na umu opće smjernice za boravak na suncu, jedinstvene kombinacije organskih, prirodnih ulja i maslaca omogućavaju snažnu i učinkovitu njegu kože tijekom i nakon sunčanja. Takvi proizvodi kožu hrane, hidratiziraju te joj daju zdrav i njegovan izgled.

DEA FLORES KREMA ZA BRZO TAMNJENJE

QUICK TANNING CREAM

Jedinstvena krema za brzo tamnjenje s čak deset odabranih dragocjenih ulja i maslaca iz organskog uzgoja potiče prirodnu sposobnost tamnjenja kože. Savršena preplanulost i zdravi brončani ten, mogući su zahvaljujući visokovrijednim organskim uljima.

Buriti, pasji trn, kokos i mrkva kožu dubinski hidratiziraju, na prirodan način potiču stvaranje melanina, te povećavaju njenu elastičnost i mladolik izgled.

Dea Flores krema za brzo tamnjenje obiluje karotenoidima među kojima je najpoznatiji beta karoten. Karotenoidi neutraliziraju štetna UV zračenja na površini kože, sprječavaju oštećenja i odumiranje stanica. Također, beta-karoten je tvar koja ima ključnu ulogu u stvaranju melanina, pigmenta koji je odgovoran za tamnjenje kože.

DEA FLORES AFTER SUN LOSION

Regenerirajte i intenzivno hidratizirajte vašu kožu nakon izlaganja suncu ovim veličanstvenim, prirodnim losionom nakon sunčanja.

Premium prirodni hidrolati lavande, paprene metvice i hamamelisa nježno, ali intenzivno, hidratiziraju kožu i nadoknađuju vlažnost izgubljenu tijekom sunčanja. Organska ulja i maslaci njeguju kožu i umiruju nadraženost pretjerano izložene kože.

DEA FLORES COOLING GEL

Dea Flores Cooling GEL savršeno njeguje vašu kožu nakon sunčanja, depilacije i drugih kozmetičkih tretmana. Vrlo je nježan a učinkovit. Sadrži Aloe veru koja kožu umiruje, intenzivno regenerira i hidratizira. Ekstrakt poljskog maka, zahvaljujući antocijanozidima, pruža antioksidativno i zaštitno djelovanje. Posebni sastojci ovog hidratizirajućeg gela su Zamea i karagenan koji potpomažu zadržavanju vlage u koži.

 

Bezbrižno uživajte u sunčanim proljetnim i ljetnim danima, napunite “baterije”, poklonite si svjetlost, toplinu, radost!!!