Biljke

Pšenične klice – kako izgledaju i kako ih koristiti

psenicne-klice-upotreba

Što su pšenične klice? Svako zrno pšenice sastoji se od tri osnovna dijela: vanjske ljuske, endosperma i klice. Ljuska štiti zrno i sadrži vlakna i antioksidanse, endosperm je uglavnom škroban i hrani biljku, a klica je embrionalni dio iz kojeg raste nova biljka.

Kod pšenice, klica čini tek oko 2.5 % mase zrna. Ona sadrži sve vitalne tvari potrebne za klijanje pa se u procesu industrijskog mljevenja često odvaja zbog visokog udjela masnoća. Zato se prodaje kao zaseban proizvod (u obliku pahuljica, neprženih i prženih klica) ili koristi kao sirovina za ulje.

Klica pšenice u neklijalom stanju je smještena na donjem dijelu zrna. Okružuje je endosperm i prekrivena je tankom ljuskom. Samo zrno pšenice je duguljasto, slamnato‐žute boje, a klica je nešto svjetlija.

Kada klica dobije vlagu i toplinu, probija ljusku, pa iz vrha zrna izlazi bijeli korjenčić i potom nježni zeleni izdanak. Ti mali izdanci nazvani pšenične klice zapravo su mlade biljčice koje će postati trava.

Kako izgledaju i kakvog su okusa?

Klice pšenice nastaju već 2 do 4 dana nakon namakanja zrna. Kako izgledaju? Iz zrna vire mali bijeli korjenčići i kratke zelene stabljike. Klica je čvrsta ali sočna, a bijeli dio podsjeća na končić. Sjeme zadržava zlatno‐smeđu boju, dok su izdanci svijetlo zeleni.

U ranoj fazi klijanja klice izgledaju poput sitnih bijelih repića; ako ih ostavite dulje, razviju se u duže zelene listove (mlada pšenica ili „wheatgrass”).

Okus klica pšenice može se opisati kao sladak i orašast. Tekstura je hrskava, ali mekša od sirovog zrna.
Pšenične klice imaju i slatkastu notu te se stoga dobro kombiniraju s različitim namirnicama. Klice također imaju blagi, kremasti okus žitarice.

Nutritivni sastav

Baš zbog svoje uloge embrija, pšenična klica sadrži bjelančevine, masti, ugljikohidrate te vitamine i minerale.

100 g pšeničnih klica sadrži oko:

  • 53 g ugljikohidrata,
  • 26 g proteina,
  • 13 g vode i
  • 6,7 g masti,

što donosi otprilike 400 kcal i 13 g vlakana.

Klice su dobar izvor:

  • vitamina skupine B (tiamin, riboflavin, niacin, B6, folna kiselina) te vitamina E,
  • a također sadrže minerale poput magnezija, fosfora, kalija, željeza i cinka.

Pšenične klice sadrže značajne količine prirodnog folata (folna kiselina) tj. vitamin B9 u prirodnom obliku (približno 323 μg folata).

Zbog visokog udjela nezasićenih masnih kiselina klice brzo oksidiraju, pa ih je najbolje čuvati u hladnjaku ili vakuumski zatvorenim posudama kako bi se spriječilo užegnuće.

Uzgajanje pšeničnih klica je jednostavno i zahtjeva samo zrno pšenice, staklenu posudu i malo pažnje. Tijekom klijanja može se pojaviti fina bijela „paučina” na korijenu. To su zapravo korjenove dlačice koje klici pomažu upiti vodu; nisu plijesan. Ako klice imaju neugodan miris ili su sluzave, treba ih baciti.

Upotreba u prehrani

Najjednostavniji način je dodati šaku opranih klica u zelenu salatu ili sendvič. Njihova slatka nota i hrskava tekstura daju svježinu i nutritivnu vrijednost. Postoje razni recepti i načini na koji se klice mogu konzumirati:

Pomiješajte klice s voćem i jogurtom kako biste pojačali vlakna i vitamine.

Klice možete kratko blanširati ili lagano popržiti te poslužiti kao prilog jelima od tofua, mesa ili ribe.

Zbog atraktivnog izgleda klice se često koriste kao dekoracija. Možete ih posuti na vrh juhe, variva, tjestenine ili rižota kako biste oplemenili prezentaciju.

Sušene ili pržene klice

Klice se mogu osušiti i samljeti te se koristiti kao dodatak tijestu za kruh, peciva ili palačinke. Svježe ili sušene klice odličan dodatak pečenim proizvodima i slasticama.

Prženje daje orašast okus i hrskavu strukturu, pa se pržene klice mogu posipati po musliju ili zobenoj kaši. Klice doprinose pečenim proizvodima ugodnom okusu i teksturi te povećavaju nutritivnu vrijednost. U pekarstvu se često zamjenjuje do 5 % brašna klicama, čime se dodaju proteini i minerali.

Ulje pšeničnih klica i upotreba

Klice pšenice sadrže oko 8 do 14 % ulja. Hladno prešano ulje pšeničnih klica zadržava termolabilne sastojke i cijenjeno je u kozmetici.

Ulje pšeničnih klica bogato je vitaminom E i esencijalnim masnim kiselinama te se koristi za izradu hranjivih krema, uljnih mješavina i maski.

Stručnjaci napominju da ulje posebno odgovara suhoj i osjetljivoj koži jer stvara zaštitni film i pomaže zadržati vlagu.

Gdje kupiti ulje pšeničnih klica? Može se kupiti u Dea Flores web trgovini i drugim specijaliziranim prodavaonicama.

Poboljšava elastičnost kože pa se koristi u mješavinama za njegu kože prije nastajanja strija.

Ulje se često miješa s drugim biljnim uljima kako bi se dobila lakša tekstura; u emulzijskim pripravcima se dodaje u omjeru 1 do 5 %.

Može se koristiti i za kosu: nekoliko kapi umasira se u vlasište ili vrhove kose prije pranja.

Ulje se također koristi u prehrani, možete ih staviti u salatu ili kuhano povrće kako biste dodali vitamin E i blagi orašast okus.
Osobe koje boluju od celijakije ili imaju alergiju na pšenicu trebale bi izbjegavati proizvode od pšeničnih klica.

Iako je tradicionalno cijenjeno i često uključeno u kozmetičke pripravke protiv strija, imajte na umu da nijedan lokalni tretman, uključujući ulje pšeničnih klica, nije dokazano 100% učinkovit u potpunom uklanjanju postojećih, bijelih strija (striae albae).

Međutim, može pomoći u smanjenju vidljivosti i poboljšanju izgleda ranih, crvenih strija (striae rubrae) i, najvažnije, u prevenciji novih.

Kako se koristi za strije?

  • Preporučuje se da se ulje pšeničnih klica umasira u područja zahvaćena strijama (trbuh, bokovi, bedra, grudi) nježnim kružnim pokretima, obično jednom ili dva puta dnevno.
  • Često se koristi preventivno tijekom trudnoće.
  • Zbog svoje gustoće, ponekad se miješa s lakšim baznim uljima (poput ulja badema, jojobe ili ploda divlje ruže) kako bi se olakšalo nanošenje i upijanje.

Istraživanja

Novija istraživanja koja analiziraju sadržaj vitamina E u ulju pšeničnih klica slažu se da je pšenično ulje jedan od najbogatijih prirodnih izvora tokoferola, ali ističu i da se količine pojedinih izomera značajno razlikuju ovisno o sorti, načinu stabilizacije i ekstrakcije.

U nedavnom istraživanju stabilizacije pšeničnih klica, izmjereno je ukupno oko 980 mg tokoferola po kilogramu ulja, pri čemu je:

  • α‐tokoferol oko 484 mg/kg,
  • β‐tokoferol oko 415 mg/kg,
  • γ‐tokoferol oko 12 mg/kg i
  • δ‐tokoferol tek oko 0,6 mg/kg.

Kod durum pšenice iz Tunisa zabilježeno je da:

  • ulje sadrži oko 802,72 mg α‐tokoferola po kilogramu i tako nadmašuje većinu drugih biljnih ulja.

Studija rafiniranja ulja iz nus‐proizvoda durum pšenice navodi da ukupni sadržaj tokoferola može dostići do 2 500 mg/kg, od čega na α‐tokoferol otpada oko 60 %.

Pšenične klice i zdravlje…

Tokoferol nije jedan vitamin, nego skupina srodnih tvari. Zajedno s tokotrienolima čine obitelj vitamina E. Stručni izvori navode da je vitamin E naziv za skupinu od osam kemijski sličnih spojeva (vitamera) u prirodi: četiri tokoferola i četiri tokotrienola.

Tokoferoli (Tocopheroli) su poznati kao prirodni antioksidansi. Zbog svoje strukture i hidrofobnog lanca prolaze u lipidne dijelove membrana gdje mogu neutralizirati slobodne radikale.

Pšenične klice predstavljaju malen, ali nutritivno bogat dio pšeničnog zrna. Klica je embrij iz kojeg se razvija nova biljka i zato je puna bjelančevina, zdravih masnoća, vitamina i minerala.

Klice pšenice mogu postati ukusan i svestran sastojak u vašoj kuhinji te prirodan saveznik u njezi kože i kose.