Besplatna dostava
za narudžbe iznad €40
Uštedi 10%
na prvu narudžbu prijavom na newsletter
Save 10%
on your first order when you subscribe to newsletter
Uštedi 10%
na prvu narudžbu prijavom na newsletter

Kategorija

Kategorije

Arhiva

Provedite ljeto bez komaraca

komarci prirodni repelenti

Veselimo se ljetu! Priroda je u punom cvatu, a vrijeme idealno za boravak u prirodi i druženja.
No, kao što mi volimo toplo vrijeme tako ga vole i komarci. Već u proljeće stižu prve naznake o malim zujavcima koji mogu donijeti mnoge probleme. Zato je dobro znati kako nam prirodni repelenti mogu pomoći! Njihovi ubodi bole i svrbe, mogu izazvati alergijske reakcije ali i opasnije bolesti poput malarije, denga groznice ili virusa zapadnog Nila.

Azijski tigrasti komarac, prijenosnik denga virusa, prvi je put zabilježen 2004. u Zagrebu, a od 2005. širi se duž jadranske obale.

Virus prenose ženke komaraca Aedes aegypti (nije prisutan u Hrvatskoj) i Aedes albopictus. Azijski tigrasti komarac je vrlo agresivna, danju aktivna vrsta.

Denga je najčešća virusna bolest koju prenose komarci te je postala globalni problem. Pretpostavlja se da 2,5 milijarde ljudi živi u područjima rizika intoksikacije virusom. U svijetu se godišnje inficira oko 100 milijuna ljudi, od kojih oboli 250.000 do 500.000. Do 1970. godine denga je zabilježena samo u devet zemalja, a sada je endemična u više od sto zemalja u Africi, Americi, istočnom Mediteranu, Jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku. Prvi slučajevi bolesti u Hrvatskoj zabilježeni su 2010. godine.

Inkubacija, tj. razdoblje od infekcije virusom do pojave prvih simptoma, može trajati od tri do 15 dana, a obično pet do osam dana. Poznata su tri klinička oblika denga infekcije.

Denga vrućica

Nakon uboda komarca, virus se najprije umnožava u koži, a zatim se putem krvi širi po cijelom tijelu. Simptomi su povišena temperatura, bol u mišićima (osobito oko očiju), kostima i zglobovima, mučnina, povraćanje, zahvaćenost očne spojnice (konjunktive), edem vjeđa i fotofobija (preosjetljivost na svjetlo). Rad srca obično je usporen, a krvni tlak snižen. Javlja se i lagani osip po licu koji brzo nestane. Temperatura može biti povišena dva do četiri dana, a slijedi njezin nagli pad i obilno znojenje. Nakon jedan do dva dana normalne temperature, slijedi druga faza s ponovnim skokom temperature i pojavom osipa, koji se najprije javlja na nadlanicama i stopalima, a zatim širi na ruke, noge i cijelo tijelo, osim na lice. Akutna faza bolesti traje jedan do dva tjedna, nakon čega oboljeli još neko vrijeme osjeća opću slabost. Za potpun oporavak potrebno je nekoliko tjedana.

Denga hemoragična vrućica (DHF)

Teži oblik bolesti, koji češće zahvaća djecu mlađu od deset godina. Započinje naglo s visokom temperaturom i glavoboljom. Javljaju se grlobolja, kašalj, mučnina, povraćanje i bol u trbuhu. Moguća su i potkožna krvarenja (petehije), te krvarenje iz nosa i probavnog sustava. Mogu biti prisutne i upala pluća i srčanog mišića. Nepovoljni znaci su jaka i stalna bol u trbuhu, stalno povraćanje, nagli pad temperature s obilnim znojenjem i jaka iscrpljenost. Stopa smrtnosti kod DHF-a je velika i može iznositi šest do trideset posto. Pod osobitim rizikom su djeca mlađa od godine dana.

Denga šok sindrom

Razvija se u najtežim slučajevima, kad dolazi do velikog pada krvnog tlaka.

S obzirom na to da je riječ o virusnoj bolesti, nema specifična lijeka niti antibiotika za liječenje denge, pa je terapija uglavnom simptomatska.

Ne postoji cjepivo protiv denge. U tijeku su klinička ispitivanja za učinkovito i sigurno cjepivo, koje, da bi bilo učinkovito, mora pružati zaštitu protiv sva četiri moguća serotipa virusa. Osoba koja se prvi put inficira jednim od četiri serotipova virusa razvija antitijela samo na virus tog serotipa.

Ženke komaraca koji prenose dengu ubaduju danju te da su najaktivnije u vrijeme oko izlaska i zalaska sunca, za razliku od komaraca koji prenose malariju, koji ubadaju noću. (Vaše zdravlje, 2011.)

Malarija

Malarija je zarazna bolest uzrokovana jednostaničnim organizmima, protistima roda lat. Plasmodium. Od malarije, je prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom 2010. oboljelo oko 216 milijuna ljudi, a umrlo oko 655 000 od kojih je značajan broj djece u dobi do pet godina. Bolest se javlja u pravilu u tropskim krajevima, preciznije u subsaharskoj Africi, koja broji 85% ovih nesreća. Zarazu ovim uzročnikom prenose ženke komarca roda lat. Anopheles, koji svojom slinom unose uzročnik u krvožilni sustav čovjeka.

Virus Zapadnog Nila se također isključivo prenosi putem uboda inficiranog komarca. Najveći broj ljudi koji su inficirani virusom Zapadnog Nila nemaju nikakve simptome ili, prije potpunog ozdravljenja, pokazuju blage znake bolesti kao što su povišena temperatura, glavobolja i bolovi u tijelu. Kod nekih ljudi može se pojaviti blagi osip ili otečene limfne žlijezde. Kod nekih pojedinaca, naročito starijih osoba, virus Zapadnog Nila može izazvati ozbiljnu bolest koja djeluje na moždano tkivo. U vrlo ozbiljnim slučajevima može izazvati enclofalitis (upalu mozga) ili meningitis (upala ovojnica mozga i kičmene moždine), te biti smrtonosna. Virus Zapadnog Nila endemičan je u Aziji, Africi, na Bliskom Istoku te u mnogim područjima SAD-a, a zabilježen je i u Rumunjskoj, Rusiji i Francuskoj.

Repelenti

Kako bi se zaštitili od uboda komaraca većina ljudi koristi razno razne repelente koji se nude na tržištu. Repelenti su sredstva koja odbijaju insekte te smanjuju mogućnost njihova ugriza ili uboda.

To su pripravci koji u suradnji s toplinom našeg tijela isparavaju i okružuju nas zaštitnim oblakom. Oko nas stvore nevidljivi štit koji blokira osjetne organe insekta. Komarac ne uspijeva nanjušiti čovjeka te odzuji svojim putem. Ovisno o količini tih spojeva štite nas određeno vrijeme.

Komercijalni repelenti su ustvari sredstva koja pripadaju pesticidima. To su proizvodi koji većinom sadrže spojeve dokazano štetnog djelovanja i koji se u krvotok apsorbiraju za svega nekoliko minuta.

Šteta ili korist?

Najčešće korišten sastojak u komercijalnim repelentima je DEET (dietiltoluamid). Znanstveno je dokazano da je kemikalija DEET neurotoksična. To znači da se neki sprejevi protiv komaraca ponašaju jednako kao nervni otrovi, napadajući živčani sustav kukaca, ali i sisavaca odnosno ljudi.

Nažalost, ova je kemikalija široko rasprostranjena u većini poznatih sprejeva protiv komaraca, a od 1957., kada se počela komercijalno koristiti, prodano je preko 8 milijardi doza repelenata. 1946. godina DEET je proizvela američka vojska i prvotno se koristio kao pesticid. Njegova popularnost uglavnom se zasniva na učinkovitosti u odbijanju velikog broja različitih vrsta kukaca tijekom duljeg vremenskog razdoblja te na činjenici da se može lako ugraditi u sprejeve, tekućine i losione.

DEET

Unatoč tome što neki istraživači već godinama tvrde da je DEET siguran, ne preporučuju ga koristiti više od minimalne količine dovoljne da prekrije izloženu kožu ili odjeću te upozoravaju da se ne nanosi direktno na ozlijeđenu ili iritiranu kožu. U SAD-u postoje repelenti sa 100 postotnim DEET-om, dok mnoge druge zemlje svijeta ograničavaju korištenje ove kemikalije na 30 do 50 posto.

O štetnosti DEET-a svjedoči činjenica da u svom djelovanju koristi jednake mehanizme koji su odgovorni za toksične učinke karbamata i organofosfata (pesticida) te kemijskih otrova.

“DEET predstavlja dobru zaštitu od kukaca, no produljena izloženost ovoj tvari rezultira neurološkim oštećenjima, što se dodatno pojačava ako DEET koristite u kombinaciji s nekim drugim kemikalijama i lijekovima”, izjavio je Bahie Abou-Donia sa Sveučilišta Duke, iz Sjedinjenih američkih država.

Opasnosti

Gdin Abou-Donia, profesor neurobiologije, profesor farmakologije i biologije tumora, već 30 godina proučava posljedice korištenja pesticida. Otkrio je da duže korištenje DEET-a može oštetiti određene dijelove mozga, te slijedom toga i funkcije mozga.

Studije su pokazale da bi se DEET trebao koristiti s mjerama opreza jer je dokazano da nepovratno uništava stanice mozga i dovodi do promjena ponašanja kod miševa uslijed kontinuiranog ili čestog korištenja. Ovo izlaganje uzrokuje umiranje neurona u dijelovima mozga koji kontroliraju pokrete mišića, učenje, pamćenje i koncentraciju. Miševi koji su bili tretirani sa prosječnom dozom DEET-a (40 mg/kg tjelesne težine, kao prosječna doza za ljude) pokazali su loše rezultate na testu fizičke kondicije koja uključuje kontrolu mišića, snagu i koordinaciju. Ovi rezultati su identični s istraženim ljudskim simptomima korištenja DEET-a od strane vojske u Perzijskom Zaljevskog rata.

Simptomi

Simptomi su vidljivi nakon nekoliko mjeseci izlaganja.

Abou-Donia smatra da kratkotrajno izlaganje DEET-u nema loše posljedice, ali upozorava na korištenje sredstava koja imaju koncentraciju DEET-a preko 30%. Ako osoba uzima bilo kakav lijek, ne bi uopće smjela koristiti sredstva koja imaju DEET u bilo kojoj koncentraciji, pošto je otkriveno da je izloženost DEET-u u kombinaciji s bilo kojom drugom kemikalijom još opasnije od samog DEET-a.

Pa tako čak i antihistaminik prepisan na recept može u kombinaciji s DEET-on izazvati toksične nuspojave.

Abou-Donia upozorava da se nikad ne bi smio stavljati proizvod koji ima DEET na nježnu dječju kožu. Posljedice bi mogle biti još opasnije. Djeca su više osjetljiva na suptilne promjene u mozgu izazvane kemikalija iz okruženja jer ih dječja koža lakše apsorbira. Također, njihov živčani sustav je u razvoju pa posljedice mogu biti puno teže. Iz istih razloga, NIKADA ne koristiti repelente koji sadrže DEET za malu djecu i trudnice.

Neki istraživači smatraju kako bi se trebalo započeti s označavanjem proizvoda koji sadrži DEET kao potencijalno štetnim za živčani sustav. Agencija za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency), upozorava da bi poprskanu kožu trebalo oprati nakon povratka kući, da je potrebno izbjegavati udisanje DEET-a i da se ne smije prskati izravno na lice.

DEET se koristi u više od 230 proizvoda širom svijeta s koncentracijama od svega par posto pa sve do 100%. Nalazi se u proizvodima kao što su „Jungle formula”, „Dipterol“, „Off!“, „Losion Bros“ i drugima.

U Europskoj uniji dopušteni su, osim DEET-a i ikaridina, i sintetički repelent Citridiol, ali donja dobna granica za njihovu primjenu u većini slučajeva je nakon druge godine života.

Prema tome pesticidi koji se koriste kako bi nas zaštitili od dosadnih komaraca i spriječili bolesti koji oni mogu prenijeti i sami predstavljaju opasnost za zdravlje.

Ostali insekti

Osim komaraca, postoje deseci insekata čiji ubodi ili ugrizi mogu izazvati probleme. Dijelimo ih na otrovne (pčele, ose, stršljeni, crveni mravi…) i neotrovne (osim komaraca, buhe, uši, stjenice, krpelji…).

Krpelji često zadaju muke osobama koje vole boraviti u prirodi ili koje imaju pse kao kućne ljubimce (vole skakati sa psa na čovjeka).

Krpelji su također prijenosnici bolesti. Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika, no ima bolesti sa težim posljedicama kao što su krpeljni meningoencefalitis, krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica, borelioze (povratna vrućica, lajmska bolest, eritema migrans), tularemija, erlihioze, babezioza i rikecioze (pjegava groznica, krpeljni tifus, Q-groznica).

Najčešći simptomi bolesti su vrućica, bolovi u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa). Najteža moguća posljedica je upala mozga i moždanih ovojnica koju prenosi krpelj Ixodes ricinus.

Mjere osobne zaštite

Kako bi se zaštitili od insekata možemo učiniti više stvari:

  • Nositi odjeću dugih rukava i dugih nogavica radi smanjenja površine tijela koja je izložena krpeljima, komarcima i ostalim insektima (preko ljeta je to često nepraktično zbog topline),
  • Za boravka u prirodi ne nositi odjeću s dužim vlaknima (vuna, flanel) jer se za nju krpelj lakše zakvači,
  • Nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelja lakše uočilo i odmah uklonilo,
  • Voćni i cvjetni mirisi mogu privući komarce – izbjegavati takve parfeme, kreme za lice i tijelo, šampone, lakove za kosu, kozmetiku, kreme za sunčanje i drugo,
  • Komarci vole vlagu. Čak i male količine vode (poput vlažnog cvijeća i lokava nakon kiše) privući će komarce. Ustajala voda je mjesto gdje se komarci razmnožavaju. Iz tog razloga trebali bi paziti da nam se nigdje u kući i oko nje ne skuplja voda,
  • Zaštita prostora od komaraca – na prozore i kraj ulaza dobro je staviti tegle s biljkama koje komarci ne vole (metvica, citronela, lavanda, bosiljak, menta).
  • Uz primjenu aromaterapije moguće je na prirodan način efikasno i sigurno otjerati dosadne i neugodne komarce – paliti aroma lampe ili mirisne štapiće s uljima citronele, eukaliptusa, limunske trave, lavande, čajevca, ružmarina ili cimeta.
  • Koristiti repelente.

I dok nemamo kontrolu nad zaprašivanjem koje se koristi za smanjivanje populacije komaraca (osim što u to vrijeme možemo boraviti u zatvorenom prostoru sa zatvorenim prozorima), imamo kontrolu nad izborom da li ćemo koristiti pesticide na svojoj koži.

Dobra vijest je da postoje prirodni repelenti koji mogu držati komarce i ostale insekte podalje, a koji su sigurni za ljudsku uporabu.

Prirodni repelenti

citronela komarci

Eterično ulje citronele najpoznatiji je prirodni repelent

Za razliku od DEET-a i ostalih sintetičkih kemikalija, repelenti na bazi prirodnih sastojaka učinkoviti su i sigurni su za cijelu obitelj – čak i za malu djecu i dojenčad.

Kao što smo već napomenuli kad je posrijedi dječja koža, izbor pravog repelenta i njegova pravilna primjena iznimno su važni.

Iz tog razloga Dea Flores je lansirala na tržište prirodno, organsko ulje s repelentnim svojstvima te prirodno, organsko ulje nakon ugriza komaraca.

Radi se o certificiranoj NaTrue organskoj kozmetici. NaTrue markica postavlja najviši standard kada je u pitanju prirodnost kozmetičkih proizvoda. Odabirom NaTrue certificirane kozmetike birate sigurnost, najvišu kvalitetu sirovina i proizvodnih procesa za Vas i Vaše najmilije.

Dea Flores ulje za tijelo s repelentnim svojstvima

Dea Flores Body Oil Repellent

Dea Flores je odabrala najčišće i najefikasnije sastojke te ih pretočila u Dea Flores ulje za njegu tijela s repelentnim svojstvima.

Izvrsno hranjivo ulje za tijelo s ugodnim biljnim mirisom potpuno prirodno odbija komarce i insekte. Jedinstvenu formulaciju ovog proizvoda čine odabrana egzotična ulja koja su se od davnina koristila kao učinkovita sredstva protiv komaraca i insekata. Učinkovitost ovih ulja potvrđena je tisućljetnom primjenom u tropskim predjelima našeg planeta gdje žive najopasniji komarci i insekti.

Osvježavajuća eterična ulja u kombinaciji s najboljim repelentnim uljima karanje, andirobe i neem-a omogućavaju bezbrižan boravak u prirodi.

Zbog kombinacije dragocjenih organski certificiranih biljnih ulja prikladan je za djecu i odrasle.

Dea Flores ulje za tijelo s repelentnim svojstvima:

  • Ne sadrži sintetičke kemikalije ni DEET
  • BEZ umjetnih boja
  • BEZ alkohola
  • BEZ testiranja na životinjama
  • BEZ GMO
  • BEZ umjetnih mirisa

Dea Flores Repelenti KIDS – prirodni repelent

Dea Flores Repelent Kids

Repellent KIDS je odličan odabir za sve mame koje žele za svoju djecu izbjeći korištenje DEET-a a istodobno im pružiti učinkovitu zaštitu od komaraca i insekata.

Dea Flores Repellent kids uz pomoć biljnih i eteričnih ulja djeluje protiv komaraca, no u isto vrijeme izuzetno je nježan na koži stoga je prikladan za primjenu kod djece od 6 mjeseci starosti. Dermatološki je testiran za osjetljivu kožu.

Zbog visokokvalitetne formulacije ne ostavlja mastan trag na koži i odjeći pa ga rado upotrebljavaju i odrasli s osjetljivom kožom.

Dea Flores ulje nakon ugriza komaraca

Superiorna kombinacija učinkovitih organskih ulja kantariona, nevena, tamanua i eterično ulje manuke ublažiti će upalnu reakciju, umiriti iritiranu kožu te djelovati antiseptički na mjesto ugriza.

Nježna 100% prirodna formulacija bez alkohola, konzervansa i kemikalija primjerena je djeci i odraslima.

Dea Flores ulje nakon ugriza komaraca:

  • BEZ umjetnih boja
  • BEZ alkohola
  • BEZ testiranja na životinjama
  • BEZ GMO
  • BEZ umjetnih mirisa

Osim što ovi uljni serumi efikasno štite, ugodnog su mirisa te njeguju kožu.

Želimo vam da uživate u ljetu sigurni i zaštićeni!

Podijeli:
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin