Kreirajte jedinstveni prirodni parfem

Miris od pradavnih vremena igra vrlo važnu ulogu u životu raznih vrsta i snažan je uvjet njihova opstanka. Još kada možemo kreirati osobni prirodni parfem stvari postaju kreativne i zaista zanimljive.

Mirisi u nama izazivaju gotovo trenutačan emocionalni odgovor, pa se tako s nostalgijom sjećamo obvezne školske lektire i M. Prousta, «U potrazi za izgubljenim vremenom». Madeleine kolačić s početka Proustovog djela postao je jedna od najpoznatijih metafora sjećanja na djetinjstvo i sjećanja uopće. Čarolija je upravo u toj jedinstvenoj funkciji mirisa, evocira uspomene, uspavana sjećanja i osjećaje. Mirisi se obrađuju u olfaktornom korteksu, dijelu mozga koji je izravno povezan s neuralnim krugovima za emocije, pamćenje i motivaciju. Razlikuju se od slika ili riječi jer zadržavaju svoju prvotnu asocijaciju. Skloni smo, nesvjesno, povezivati osobu s određenim mirisom te na osnovu toga stvoriti asocijaciju, ako nam je osoba bila draga i mila automatski će miris odnosno emocija biti ugodna. Ovakva vrsta “pamćenja” događa se i traje cijeli naš život, bili mi tog svjesni ili ne, stoga možemo, samo pokušati zamisliti količinu pohranjenih olfaktornih uspomena.

Povijest

Mirise i parfeme ljudi koriste oduvijek. Njihova najranija funkcija je bila u religijske svrhe, a mogli su ih si priuštiti samo malobrojni, najbogatiji društveni sloj. Danas imaju široku primjenu, koriste se u parfemskoj industriji, u proizvodima za higijenu ljudi i prostora.

Upotrebu mirisa i parfema možemo pratiti kroz različite povijesne periode.

Korijen riječi parfem dolazi od latinskih riječi ”per” – kroz i ”fumus” – dim, znači kroz dim. Civilizacija mezopotamije je obilato koristila mirise, pa čak u obliku mirisnih štapića. Osim toga, prirodne tvari namakali su u vodu i ulja te njima trljali tijelo.

Egipćani su također aromatizirali svoja tijela i na kosu stavljali aromatične pomade. Sadili su i istraživali mirisne biljke, stvarali aromatizirana ulja i proširili njihovu primjenu izvan religijskih obreda. Koliku važnost su pridavali mirisima potvrđuje činjenica da je u grobnici kralja Tutankamona, među mnogim vrijednim predmetima pronađena posuda s aromatičnom pomadom. Nakon otvaranja, bez obzira na to što je prošlo 3000 godina, supstanca je zadržala svoj miris!

Mirisni vrtovi jasmina, ljubičica, ruža kao i sandalovine, cedra i čampe spominju se u Vedama – staroindijskim svetim spisima, te su krasili kuće bogataša u Perziji.

Antički Grci kao i Rimljani koristili su bazna ulja koja su se oplemenjivala eteričnim uljima ljiljana, ruže, anisa, korijena perunike. Smatrali su da je lijep miris potekao od boga, te da ima magičan, mističan te erotičan atribut.

Aromatične biljke koristile su se za hramske ritualne svetkovine. Američki Indijanci preferirali su duhan, kadulju, cedar i pelin, dok su Maje i Asteci koristili kopal i druge mirisne smole.

Spravljanje i uporabu mirisnih štapića u stari Japan donijeli su budistički svećenici. Njihove su žene u kimona stavljale mirisne vrećice kako bi ostavile neodoljiv mirisni trag.

Do značajnog napretka u proizvodnji parfema došlo je tijekom renesanse. Razvili su se procesi destilacije i ekstrakcije, što je rezultiralo podizanjem kvalitete i kvantitete mirisnih aroma. Renesansna Italija bila je metropola mirisa. Nakon udaje za francuskog kralja Henrika II. (1533. godine) Katarina Medici u svoje novo pariško sjedište odnijela je i osobnu kolekciju parfema. Budući da se nisu mogli domoći toskanskog cvijeća i bilja za proizvodnju parfema, Francuzi su se dali u potragu za neophodnim mirisnim sirovinama. Aromatično bilje i cvijeće pronašli su u Provansi. Tako je nastala “kolijevka” parfumerijske industrije – Grasse.

U suvremenom obliku, kao otopina eteričnih ulja u alkoholu, parfemi su se pojavili krajem 16. stoljeća. Bila je to slavna vodica mađarske kraljice Elizabete. Slavna vodica je kompozicija cvijeta naranče, ruže, mente, melise, limuna i ružmarina.

U Francuskoj se, u to doba, vjerovalo da redovito pranje može biti uzrok bolesti i slabosti, stoga su počeli proizvoditi parfeme kako bi prikrili neugodan miris tijela.

Industrija parfema doživljava procvat u 17.st. za vrijeme vladavine Luja XV. Dvor Luja XV nazivali su mirisnim dvorom, parfem se nanosio na kožu, odjeću i namještaj. Oko dvora se sadio geranij, koji su gospe šetajući doticale svojim krinolinama, i tako aktivirale miris.

Vaš osobni mirisni otisak

Parfemi su način izražavanja naše osobnosti, raspoloženja, kreativnosti i emocija. Zrcale naš karakter, stil života, te govore o našim željama. Izborom parfema mi šaljemo poruku i sebi i drugima.

Parfem se spaja sa mirisom i biokemijom našeg tijela stvarajući osobni mirisni otisak svakog čovjeka. Iz tog razloga isti parfem na različitim ljudima stvara različit miris.

Parfem uvijek birajte tako, da bude usklađen s vašom osobnošću i mirisnom porukom koju želite poslati.

Svježi su mirisi prirodni i spontani, lagani. Svježi mirisi najčešće se rade od eteričnih ulja citrusa kao što su limun, bergamot, grejp i „zelenih“ mirisa kao što je npr. bor, te drugi.

Začinski mirisi su jaki i egzotični te ih mogu nositi žene jakog i osebujnog karaktera. Egzotični mirisi se najčešće dobivaju od eteričnih ulja papra, timijana, klinčića, metvice, lavande, ružmarina, anisa, bosiljka, cimeta, kadulje i drugih.

Cvjetne mirise biraju najčešće nježne, delikatne, romantične žene. Dobivaju od eteričnih ulja ruže, geranija, ylang ylanga, jasmina, nerolija i drugih.

Drvenasti mirisi koriste se za muške parfeme mada se kao donja nota koriste i u ženskim parfemima. Radi se o senzualnim, toplim, intimnim i nenametljivim mirisima, ali istovremeno i moćnim, koji takvu poruku, indirektno, komuniciraju okolini. U ovu grupu mirisa ubrajaju se sandal, cedar, vetiver, pačuli i drugi.

Voćni mirisi su slatki i prpošni, te ih najčešće koriste mlade žene, čime ističu svoj razigrani, neopterećeni i vedri karakter.

Različita godišnja doba donose nam različite sklonosti pri odabiru mirisa. Ljeto je toplo, snažno i intenzivno na svaki način, pa u to doba posežemo za lakšim, lepršavim mirisima stvarajući dojam hlađenja. Nasuprot ljetu, zima koja je hladna i vlažna zaziva snažnije, toplije, intenzivnije mirise stvarajući ugođaj topline.

Možemo kreirati vlastiti parfem. Odabrati eterična ulja koja nam se sviđaju i stvoriti vlastite mirisne kompozicije. Jedino pravilo je da se kombiniraju eterična ulja donjih, srednjih i gornjih nota.

Eterična ulja donje note su ulja dobivena iz donjih dijelova biljke (korijena, smole, kore drveta) – sandal, pačuli, vetiver, cedar, đumbir i drugi.

Eterična ulja srednje note dobivaju se iz listova i cvjetova biljke – lavanda, ružmarin, kadulja, bor, geranij, ylang ylang, ruža, jasmin…

Eterična ulja gornje note dobivaju se iz plodova i listova – naranča, bergamot, limun, eukaliptus, menta….

Parfem procesom zrenja mijenja miris, postaje intenzivniji, puniji duže traje na koži.

Apelirajući na jedinstvenu, kreativnu osobnost žene potičemo vas da stvorite vaš jedinstveni, unikatni parfem. Dajte oduška svojoj umjetničkoj prirodi i kao što veliki kompozitori komponiraju simfoniju, komponiraju svoj mirisni otisak, sigurni smo da neće ostati nezapažen.

Prijedlozi za izradu parfema

Dobro se slažu citrusi i začinska bilja:

• naranča i timijan,
• mandarina i bosiljak,
• limun i ružmarin,
• mira i licea, i dr.

Oni hrabriji mogu kreirati nešto intenzivnije kombinacije:

• Naranča, geranij, ylang ylang,
• Limunski eukaliptus i ylang ylang,
• Geranij i mirta,
• Čempres, cedar, limun.

Sve navedene kombinacije eteričnih ulja u 20% koncentraciji umiješajte u 80% alkohola, ostavite u staklenoj, tamnoj bočici barem dva mjeseca, svakog dana protresite bočicu i dobit ćete pravi pravcati parfem.

Zastanite i osjetite svo bogatstvo mirisa koje nam priroda nudi. Prepoznajte se kroz miris, shvatite da ste neponovljivi baš kakav bi trebao biti vaš osobni, neponovljivi parfemski otisak.