Zdravlje, kiselost i lužnatost organizma

Zdravlje, kiselost i lužnatost organizma

Danas se jako puno govori i piše o prehrani jer je prehrana jedan od glavnih čimbenika koji utječu na naše zdravlje. Unošenje prehrambenih nutrijenata u organizam je svakodnevni, kontinuirani proces koji traje cijelog života. Hrana izgrađuje naše tijelo, sve sustave i organe, međutim hrana aktivno utječe na naše raspoloženje i emocionalna stanja.

Dr. Osler, kanadski liječnik, poznatiji kao „otac moderne medicine“, tvrdio je da je 90% bolesti, izuzev infekcija i nesreća, usko povezano sa ishranom.

Posljednjih nekoliko godina sve se više istražuje utjecaj hrane na pravilan rad našag organizma. Konkretno, istražuje se utjecaj kiselog odnosno lužnatog (alkalnog) okruženja u tijelu, a koje nastaje kao posljedica konzumiranja određene hrane.

Koncept balansiranog unosa tzv. kiselih i alkalnih namirnica u prehrani po prvi puta se pojavio u razvijenim zemljama 1933. godine kada je William Howard, tadašnji liječnik u New Yorku, objavio knjigu A New Health Era. Knjiga je izazvala veliku pozornost javnosti jer je autor ustvrdio da su sve bolesti uzrokovane autointoksikacijom koja nastaje zbog nakupljanja kiselosti u tijelu.

Naša su tijela po prirodi lužnata i ne godi im hrana koja stvara kiselu atmosferu u organizmu.

Problem nastaje jer, u današnje vrijeme, konzumiramo previše hrane koja kiseli organizam, a to je zapravo pravi uzrok obolijevanja od raznih vrsta bolesti.

 

Mjerenje kiselosti odnosno lužnatosti u tijelu

Lužnatost ili kiselost tvari se utvrđuje pomoću pH vrijednosti (koncentracije iona vodika). Pritom mjerimo koncentraciju hidroksidnih iona (OH), koji daju pH vrijednosti veće od 7 i time stvaraju lužnatu reakciju, ili pak koncentraciju iona vodika (H), koji daju pH vrijednosti manje od 7 i time stvaraju kiselu reakciju.

7,0 pH je oznaka za neutralno, a naše je tijelo blago lužnato - ima pH 7,4.

Kiseli okus namirnice ne znači da ona ima kiseli pH (poput limuna npr.). pH tijela se mjeri nakon što se hrana probavi. Znači, tek nakon što je završen probavni proces, hrana, ovisno o svom nutritivnom profilu, stvara uvjete kiselosti ili alkalnosti u tijelu. Pa tako limun koji je kiseo, nakon probave u tijelu promijeni pH vrijednost i to zahvaljujući kaliju kojim je bogat, a koji je visoko alkalan. Nasuprot tomu, većina mesnih i mliječnih proizvoda su alkalni, ali nakon probave njihova pH vrijednost opada i postaju kiseli.

 

Učinak namirnica koja stvaraju kiselost u tijelu

 

Kada unosimo velike količine namirnica koja stvaraju kiselost, dolazi do nakupljanja kiselih ostataka u tijelu što uzrokuje stanje poznato pod nazivom acidoza. Acidoza dugoročno usporava efikasan rad našega tijela uzrokujući manjak energije, probleme sa prekomjernom težinom i mnoge druge poremećaje. Osim toga dolazi do gubitka esencijalnih minerala poput kalcija, magnezija, kalija i to zato što otpuštanjem tih minerala tijelo pokušava neutralizirati višak kiselosti, odnosno uspostavlja zdravi pH balans (dr. Kažinić Kreho).

Naš organizam funkcionira na način da otpadne kiseline koje ne može izlučiti, ponovno upija iz debelog crijeva, odakle ih preko jetara šalje natrag u krvotok i odlaže u stanice i tkiva. Otpadne kiseline iz tkiva nakupljaju se u različitim slojevima kože, te napadaju zglobove, mišiće, organe i žlijezde, što dovodi do manjih ili većih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu zglobove, može se razviti artritis. Ako napadnu mišiće, može se razviti mišićna fibroza, koja uzrokuje bolove u mišićima. Ako napadnu organe i žlijezde, mogu se razviti brojne druge bolesti.

 

Virusi, gljivice i bakterije u tijelu mogu preživjeti samo u kiselom okolišu. Riječ je o oportunističkim mikroorganizmima, koji se prehranjuju otpadnim kiselinama i svojim izlučevinama još više truju tijelo. Organizam koji je oslabljen zbog povećane kiselosti vrlo je prijemčiv na vaginalne zaraze, također na infekcije virusom Herpes simplex tipa II, te upale bubrega i urinarnog trakta – prije svega one uzrokovane gljivicom Candida albicans. Infekcije se mogu iskazati kao lakše poteškoće ili kao ozbiljna oboljenja.

Ako u organizmu imamo uravnoteženo kiselo-lužnato stanje, oportunistički virusi, bakterije ili gljivice ne uzrokuju poteškoće. U suprotnom se razvijaju bolesti jer kiseli okoliš, koji predstavlja otpadnim kiselinama opterećen organizam, pruža vrlo dobre uvjete za njihov razvoj.

"Nisu važna bezbrojna imena bolesti, nego činjenica da one sve proizlaze iz osnovnog uzroka: previše kiselosti u tijelu." - Dr. Theodore A. Baroody

 

Učinak namirnica koja stvaraju lužnato okruženje u tijelu

 

Naše stanice, naše tkivo, naši organi, da bi mogli uspješno funkcionirati, trebaju imati blago alkalan pH.

 Unutarnji organi poput bubrega, pluća i adrenalnih žlijezda igraju važnu ulogu u održavanju zdrave razine pH tijela. Kako bi svi ti organi savršeno funkcionirali te nas održavali vitalnima i zdravima neophodno je da počnemo preferirati unos alkalne hrane.

Konzumacijom alkalnih namirnica oslobađamo tijelo kiselih ostataka, te umjesto da troši energiju na eliminaciju istih, pomažemo mu da se bavi svojim primarnim ciljem, a to je da nas održava zdravima, vitalnima i produktivnima.

Pa tako, na primjer, učinke govedine, koja stvara vrlo jaku kiselost u tijelu, može se uravnotežiti još isti dan, ako se konzumira dinja koja stvara jaku lužnatost.

Ukoliko unosimo veće količine namirnica koje stvaraju lužnatost, one se pohranjuju u tijelu. Te zalihe su bogatstvo našeg tijela. Kad god je potrebno, mogu se osloboditi i neutralizirati otpadne kiseline. S biokemijskog aspekta, lužnate zalihe djeluju kao puferni sustav koji održava odgovarajuću kiselo-lužnatu ravnotežu u krvi (Baroody, 2002). Kada tijelu hranom priskrbimo  više minerala koji stvaraju lužnatost tijelo ih pohranjuje za buduće potrebe.

Znači, u našem organizmu postoji samoregulacija koja nastoji održavati stalnu koncentraciju pH 7,4. Kako bi to uspijela za neutralizaciju viška kiselina organizmu trebaju minerali, među ostalim kalij koji je uskladišten u kostima i zubima. Ukoliko je organizam previše zakiseljen tijelo iz kostiju izvlači minerale kako bi stvorilo lužnatu atmosferu, a kao posljedica tog procesa, ako traje duži vremenski period, može doći do osteroporoze.

U kolikoj mjeri lužnatost može utjecati na zdravlje, snagu ili čak na životni vijek?

Neizmjerno puno. Prema istraživanjima, snažna lužnatost u krvi sprječava nastajanje i razvijanje postojećeg raka

 

Nedovoljna fizička aktivnost doprinosi slaboj opskrbljemosti organizma kisikom i kiselosti organizma

 

Godine 1931. njemački znanstvenik Otto Heinrich Warburg (1883.-1970.) primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka. Dr. Warburg je otkrio da je rak rezultat anti-fiziološkog načina prehrane (konzumacija hrane koja zakiseljuje) i fizičke neaktivnosti tijela čime se stvara kisela sredina slabo opskrbljena kisikom. Kisela sredina je znači sredina bez kisika. Dr. Warburg je tvrdio: “Oduzmete li zdravoj stanici 35% njezinog kisika, možete je pretvoriti u stanicu raka za samo dva dana”. Po njemu karcinom nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam koji naše stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kisika.

Naši organi vole lužnato okruženje. Na primjer srce najviše ovisi o prisutnosti lužnatih tvari. Srce u jednom satu ispumpa oko 572 litre krvi, a na dan oko 14.300 litara. Krv koja sadrži puno otrovnih tvari jako opterećuje srce. Otpadne kiseline mijenjaju pravilan ritam srca i smanjuju zasićenost kisika u krvi, zbog čega dolazi do degeneracije srca. Lužnati okoliš omogućuje normalan rad tog organa.

Jedna od zadaća pluća jest održavanje potrebne lužnatosti organizma. Ona tu ulogu postižu izmjenom plinova putem disanja i izlučivanjem otpadnih kiselina iz krvotoka. Već i blago kisela krv može uzrokovati puno problema.

Jetra pomoću brojnih enzima metabolizira kisele otrovne tvari iz krvi i tako predstavljaju obranu od toksina. Štoviše, sve hranjive tvari nakon prelaska iz gastrointestinalnog trakta po jetrenoj veni prvo dolaze do tog organa. Opterećenost jetara je stoga veća ako otpadne kiseline neprestano kruže po krvi.

Lužnati okoliš u našem organizmu vrlo je važan, kako za štitnjaču, tako i za organ koji je štiti i aktivira - mozak.

Možemo pobrojati sve unutarnje organe, no ono što je svima njima zajedničko jest: apsolutno svi trebaju lužnato okružje kako bi savršeno funkcionirali.

 

Lužnato okruženje u organizmu pogoduje regeneraciji stanica

 

Osim toga, u lužnatom okruženju stanična obnova može nadići stanično propadanje, što bi moglo prema nekim stručnjacima voditi u stalno fizičko pomlađivanje ili barem usporavanja procesa starenja i propadanja tijela. Ishrana radikalno utječe na stanje našeg organizma. Pravilna prehrana može nas učiniti fizički ljepšima tako što će povećati čvrstinu i sjaj kože lica i tkiva uopće. Kvaliteta ishrane neke osobe posebno se odražava u pogledu. Bistre, blistave oči, bez crvenila i otoka, pokazatelj su dobre, pravilne ishrane.

 

Nakon promjene načina prehrane, koja uključuje više hrane i prehrambenih dodataka koji stvaraju lužnatost, dolazi do oslobađanja otpadnih kiselina iz tkiva u središnji krvotok i limfni sustav. U krv tako ulaze sve tvari koje su se dugo godina nakupljale u tkivima. Mogući simptomi čišćenja tijela mogu biti blago znojenje, slabost, proljev, bolovi u tijelu, neobična emotivna razdražljivost i drugo. To naravno ovisi o stupnju zakiseljenosti i općem stanju organizma. U vrijeme čišćenja, organizam je osjetljiviji na virusna oboljenja.  Naime, naše tijelo u krv i limfu intenzivno izlučuje nakupljene otpadne kiseline u tkivima. Kiseli okoliš, koji stvaraju te privremene promjene, idealan je za razmnožavanje virusa, pa su iz tog razloga moguće da se osoba razboli, ali to je samo privremeno stanje prije ozdravljenja.

 

Koji bi trebao biti odnos lužnatih i kiselih namirnica u prehrani?

Naše žlijezde i organi funkcioniraju normalno samo onda kad su količine lužnatih i kiselih tvari u tijelu u pravoj ravnoteži. Nema jedinstvene formule za idealan unos hrane koja stvara lužnatost odnosno kiselost u organizmu. Neki zagovaraju unos 20% acidne (kisele) te 80% alkalne hrane,  dok neki smatraju da bi unos trebao biti 40% acidne hrane, a 60% alkalne hrane.

 

Namirnice koje stvaraju kiselost

Bijeli šećer se naziva „kradljivcem lužina“

 

Pročišćen bijeli šećer jedna je od najštetnijih tvari koje možemo konzumirati. On je kradljivac lužina jer prilikom razgradnje troši kalcij, stoga ljudi koji konzumiraju puno šećera često imaju nedostatak kalcija.

Ostale namirnice koje bi trebali izbjegavati jer kisele organizam su: 
crni čaj, zeleni čaj, kava (sve vrste u svim oblicima), alkohol, duhan, hladni napitci, gazirani sokovi, industrijski voćni sokovi, sve vrste mesa posebno crveno meso, plodovi mora, podgrijavana hrana, pržena, pohana, frigana, konzervirana hrana i fast food, pšenica, cjelovite pšenične prerađevine, rafinirane žitne pahuljice, bijelo brašno i proizvodi od bijelog brašna, keksi, kolači, čokolade, sladoled, džemovi, Ljuti začini, umjetna sladila, rafinirana jodirana kuhinjska sol, šećer, rajčica, luk, češnjak, paprika, balancana, slanutak, grah, soja, sojine prerađevine, bijela riža, ocat, margarin, zaslađeni jogurt, sirevi i generalno sve prerađevine životinjskog i biljnog porijekla (sve što se brzo ne kvari). 

Osim hrane na kiselost organizma utječe i naše emocionalno stanje (bijes, ljutnja, tuga itd.), prevelika fizička aktivnost, stres, kozmetički proizvodi, svi šamponi, sapuni, šminke, boje za kosu koji nisu prirodnog porijekla, lijekovi, elektromagnetske, radijske i njima slične frekvencije koje danju i noću bombardiraju naše tijelo, klor u vodi, konzumiranje droge stvara jaku kiselost u tijelu i uništavaju DNK i drugi.

 

Namirnice koje stvaraju lužnatost

 

Ulje lana spada među namirnice koje stvaraju izrazitu lužnatost u tijelu

Naše tijelo čezne za zdravljem! Zapravo možemo reći da je genetski programirano za zdrav način života i nema namjeru propasti već oko pedesete.

Lužnato prehranjivanja je ključ dugotrajnog i uspješnog života. Što je hrana svježija stvara veću lužnatost.

Namirnice koje stvaraju izrazitu lužnatost su: 
celer, datulje, smokve, biljni čajevi, agar-agar, dinja, lubenica, kajenski papar, limun, limeta, mango, korijen kuzua, papaja, peršin, alge, grožđe bez koštica, potočarka, te ulje lana

Namirnice koje stvaraju umjerenu lužnatost su: 
mahunarke (svježe, zelene), cikla, brokula, kupus, izdanci lucerne (alfaalfa), banane (zrele), bademi, jabuke, marelice, šparoge, mlado zeleno povrće, avokado, bancha čaj, rogač, voćni sokovi, ribiz, grožđice, cvjetača, blitva, daikon, kivi, nektarine, breskve, svježi đumbir, grejp, kelj, zeleni čaj, ljekovito bilje (zeleno lišće), zelena salata, kruške, svježi grašak, ananas, krumpiri s korom, bundeva, rotkve, maline, shiitake gljive, jagode, tikve, slatki krumpir, svježi kukuruz šećerac, bijela repa, ocat (jabučni), umeboshi šljive i sokovi od povrća. 

Namirnice koje stvaraju blagu lužnatost su:
masline, maslinovo ulje, artičoke, rižin slad, proso, miso, heljda, trešnje, mandarine, kesteni, kokos (svjež), krastavci, prokulica, esenski kruh, kozje mlijeko, med, gljive, rotkve, morska sol, naranče, ukiseljeno povrće (domaće s jabučnim octom), sezamove sjemenke, začini, proklijale žitarice, tamari, tempeh, rižin ocat, smeđa riža. 

Neutralne namirnice su:
Vrhnje, kravlje mlijeko, običan jogurt, surutka, nesoljeni maslac. 

Osim hrane lužnatost organizma povećavaju skladne misli i osjećaji, ugodna glazba opušta i sinkronizira živce, organe i žlijezde te na taj način stvara lužnatost. Osim toga, ono što je odista od vitalnog značaja za našu alkalnost tijela, odnosno izbalansiran pH, je dovoljan unos kvalitetne čiste vode. Voda je od neprocjenjive važnosti za naše zdravlje, sastojimo se od cca 70% vode.

Da bi tijelo izbacilo iz sustava samo 1 čašu Coca Cole potrebno je popiti 32 čaše vode.

 

Prirodnim dodacima prehrani, kao što su organska biljna ulja, možemo zadovoljiti osnovne potrebe žlijezda, organa i tkiva za lužnatosti.

Na prvom mjestu je ulje lana koje stvara izrazito jaku lužnatost u tijelu. Bogato je liganima koji preveniraju karcinom dojke, uterusa, prostate. Bogatstvo esencijalnim masnim kiselinama i to omega 3 čini ga idealnim kod detoks programa, idealno je sredstvo protiv zatvora, umanjuje kolesterol te regulira razinu šećera u krvi. Izvrsno je kao dio doručka, npr. u smoothiju.

Naziva ga se još uljem za „ljepotu iznutra“ zbog visokog udjela alfa-linolenske kiseline, koju naše tijelo ne može samostalno sintetizrati. Nedostatak alfa-linolenske kiseline utječe na preuranjeno starenje kože i razna druga stanja koja se mogu spriječiti oralnim uzimanjem ulja lana.

Sve esencijalne masne kiseline stvaraju lužnatost u tijelu. One obavljaju brojne zadatke neophodne za rad i pravilno funkcioniranje tijela. Minerali u tragovima, betakaroten, B-kompleks, vitamin C, klorofil, kalcij i magnezij, tinktura preslice, cvjetni prah, matična mliječ su dodaci prehrani koji stvaraju lužnatost u tijelu te su naši jedinstveni saveznici u postizanju zdravlja koje možemo upotrebljavati kako bi izbalansirali naš pH.

 

Acai ulje je ulje prebogato kalijem, kalcijem, fosforom, željezom i drugim mineralima koji stvaraju lužnati pH u tijelu i vračaju nam zdravlje. Osim toga bogato je esencijalnim masnim kiselinama.

Ulje sezama je također ulje koje stvara jaku lužnatost u tijelu. U Vedama se spominje kao ulje izrazito blagotvornog djelovanja na ljudsko zdravlje.

 

Osim tri istaknuta ulja mnoga druga ulja iz naše ponude su prebogata esencijalnim masnim kiselinama i time stvaraju lužnato okruženje u tijelu i neutraliziraju štetne posljedice kiselosti. Radi se o uljima chia sjemenki, maracuje, noćurka, boražine.

 

Boražina je ulje iznimno bogato protuupalnom omega-6 masnom kiselinom (gama linolenskom), stoga spada u najljekovitija biljna ulja. Koristi se kod upalnih procesa, suhe kože, strija, tretmana ožiljaka, kod psorijaze, ekcema, dermatitisa, bolnih menstruacija, izostanka menstruacije, policističnih jajnika, mioma, menopauzalnih tegoba, reumatoidnog artritisa i drugo.

 

Noćurak je, uz boražinu i lan, ulje koje spada u kategoriju „kozmetike iznutra“. Koristi se u terapiji kožnih bolesti. Poznata je njegova učinkovitost kod ublažavanja predmenstrualnog sindroma i olakšavanja tegoba menopauze (smanjuje učestalost noćnih znojenja, navale vrućine i hladnoće). Također izrazito pomaže kod reumatoidnog artritisa i kroničnih upalnih stanja.

Chia ulje se dobiva hladnim tiještenjem chia sjemenki koje su zbog visokog udjela nutrijenata dobili zasluženi naziv superhrane. Izuzetno je bogato omega-3 i omega-6 masnim kiselinama.

Maracuja je ulje bogato esencijalnim masnim kiselina, mineralima i antioksidantima.Visoki udio masnih kiselina i protuupalno djelovanje ovog ulja ga čini idealnim za sve tipove kože.

 

Uživajte u zdravlju koje priroda daje & hvala vam što ćete korisne savjete iz ovog članka podijeliti s prijateljima!

Komentari